Novi zakon o legalizaciji
Novi zakon o legalizaciji
Novi Zakon o legalizaciji je tema o kojoj se govori već neko vreme, a predstavlja predmet interesovanja velikog broja vlasnika nelegalizovanih objekata u Srbiji. Sve dok ova oblast ne bude uređena, Srbija ne može da iskoristi svoj potencijal kada je u pitanju privlačenje investicija.
Svedoci smo da proces legalizacije često ume da bude nepredvidivo dugačak i da deluje kao da je lista potrebne dokumentacije beskrajna. Da bi dobar novi zakon o legalizaciji popravio situaciju skoro je nesporno, ali je primena istog u praksi od krucijalnog značaja.
Trenutna statistika
U Republičkom geodetskom zavodu (dalje „RGZ“) navode da bi sprovođenje „masovne“ legalizacije bilo optimalno rešenje imajući u vidu da je na satelitskom snimku RGZ evidentirano čak više od 2,5 miliona nelegalno izgrađenih objekata.
Gradovi i opštine u Srbiji u proseku okončaju oko svega 20 zahteva mesečno, a istraživanje je pokazano da na jednog službenika bude raspoređeno oko 1.100 zahteva. Sadašnjim tempom legalizacija bi bila okončana u Srbiji tek za nekoliko decenija iako je, podsećamo, rok za završetak svih postupaka legalizacije već naredna godina.
Masovna legalizacija na pomolu
Novim zakonom bi mogli svi objekti koji su izgrađeni do 2015. godine automatski da se upišu u katastar, ali još nije precizirano kolike će biti takse za vlasnike nekretnina i hoće li baš svi podleći ovom automatizmu.
Konačno, možemo da očekujemo i neki model u zakonskom okviru u kojem će biti predviđen minimum urbanističkih uslova neophodnih da se izbegne urbanistički haos.
Digitalizacija postupka i masovno sprovođenje ozakonjenja nelegalno izgrađenih objekata, potom uvođenje sistema eProstor za izradu prostornih i urbanističkih planova i pojednostavljenje procedure postavljanja baznih stanica mobilne telefonije, su sve teme koje će prema navodima nadležnih biti aktuelne u naredne dve godine.
Među idejama za modernizaciju i rešenje spornih legalizacija jeste i ukidanje konverzije zemljišta, potom bolji poreski tretman samostalnih proizvođača zelene energije tzv. prozjumera, kao i rešavanje sporova nad poljoprivrednim zemljištem između zadruga i kompanija koje su to zemljište kupile, nastalih usled nejasnog tumačenja Zakona o zadrugama.
Sva dodatna pitanja u vezi sa pravo na nepokretnostima možete uputiti našem stručnom timu putem kontakt forme ili na e-mail: office@mlaw.rs