Follow us
  >  Vesti   >  Nove obaveze za kompanije koje donosi Zakon o rodnoj ravnopravnosti

Nove obaveze za kompanije koje donosi Zakon o rodnoj ravnopravnosti

 

Zakon o rodnoj ravnopravnosti („Sl. glasnik RS“, br. 52/2021; dalje: Zakon), koji ima za cilj podsticanje rodne ravnopravnosti  i upotrebu rodno senzitivnog jezika u domaćim kompanijama je uveo još jednu obavezu kompanijama koje broje više od 50 zaposlenih i radno angažovanih lica, a to je dužnost sprovođenja posebnih mera i upotrebe rodno senzitivnog jezika u okviru svojih godišnjih planova i u svojim internim aktima.

 

Za one poslodavce koji se ogluše o ovu obavezu, propisane su kazne u rasponu od 50.000 do čak 2.000.000 dinara. Podsećanja radi navešćemo i da novi popisi o arhivskoj građi, kao i Zakon o zaštiti podataka o ličnosti predviđaju kazne slične ovima u slučaju da se kompanija ne pridržava propisanog.

 

Šta je rodna ravnopravnost?

 

Rodna ravnopravnost podrazumeva jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti, kao i ravnomerno učešće i podjednaku zastupljenost žena i muškaraca u svim oblastima društvenog života. Pored toga, uz uvažavanje svih bioloških, društvenih i formalnih razlika koje postoje između žena i muškaraca, moraju postojati i jednake mogućnosti za lični razvoj i jednaka prava, mogućnosti i jednake koristi od rezultat rada.

 

 

U čemu se ogleda nova obaveza kompanija sa više od 50 zaposlenih?

 

Baš kao i do sada, zabranjena je svaka diskriminacija na osnovu pola, polnih karakteristika ili roda, a sa druge strane je neophodno težiti rodnoj uravnoteženosti. Uravnotežena zastupljenost podrazumeva prisutnost 40-50% jednog pola u odnosu na drugi, a kada je zastupljenost jednog pola manja od 40% u odnosu na drugi, reč je o osetnoj neuravnoteženosti.

 

Mere za postizanje rodne ravnopravnosti su:

  • opšte i
  • posebne.

 

U posebne mere za postizanje rodne ravnopravnosti spada i nova obaveza poslodavaca sa preko 50 zaposlenih i radno angažovanih, koja je izazvala najveću pažnju privrednika. Ova obaveza se manifestuje vidu sprovođenja godišnjih planova ili programa rada, koje pored obaveznih elemenata, od sada moraju da sadrže i posebne mere za postizanje rodne ravnopravnosti.

 

Od kompanije se očekuje se da deo plana posvećen rodnoj ravnopravnosti sadrži i analizu i kratku ocenu zastupljenosti žena u određenoj kompaniji, spisak posebnih mera koje poslodavci primenjuju kako bi se postigla ravnopravnost, koje godine starosti su u pitanju kod oba pola. Osim toga, potrebno je da poslodavci propišu i razloge za sprovođenje posebnih mera, šta očekuju da se postigne, kao i na koji način i od kada se posebne mere primenjuju, te ko ih sprovodi i kontroliše primenu istih.

 

Poslodavci na koje se odnosi ova nova obaveza su dužni o novom planu da obaveste Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u roku od 15 dana od dana donošenja posebnog plana za postizanje rodne ravnopravnosti. Osim toga poslodavci treba da dostavljanju na godišnjem nivou i izveštaje o sprovođenju i realizaciji plana. Ti izveštaji, treba da budu sadržani u okviru godišnjeg izveštaja o realizaciji godišnjeg plana ili programa, koji se usvaja, kako u organima javnih vlasti, tako i organima poslodavca.

 

Nesporno je da zakonodavac ovim novim obavezama nastoji da na sve brojniju listu obaveznih internih akata poslodavca, unese i one koji će regulisati i garantovati ravnopravnost polova u kompaniji. Pa se sada tako pored pravilnika u oblasti zaštite podataka o ličnosti, organizaciji i sistematizaciji radnih mesta i drugih internih akata, među neophodne dodaju i akti koji sadrže navedene mere koje se odnose na rodnu ravnopravnost.

 

Problem „muških profesija“

 

U profesijama koje pretežno broje pripadnike muškog roda, kao što su na primer mašinstvo, teretni saobraćaj ili IT sektor se otvara diskustija mogućnosti ispunjavanja kriterijuma rodne uravnoteženosti zaposlenih. Nesporno je da kompanije iz ovih delatnosti neće baš sa lakoćom da zadovolje uslov od minimalnih 40%  zaposlenih pripadnica ženskog roda, pa nam ostaje da vidimo da li iste mogu da očekuju nezasluženu kaznu, odnosno da li će nadležno Ministarstvo imati sluha za ove branše, te napraviti izuzetak ili pak nekim mehanizmima doprineti povećanju broj pripadnica ženskog roda u tradicionalno „muškim“ profesijama.

 

Rodno senzitivni jezik

 

Ovim brojeva, Zakon uvodi i nove reči. Specifična karakteristika ovog Zakon jeste što osim pravnih unosi novine i u srpski jezik, što je privuklo pažnju kako pravnika, tako i lingvista, na račun kog su iznete sa obe strane mnogobrojne kritike. Iako za kritike ima prostora i osnova, ipak to svakako ne umanjuje neophodnost poštovanja i usklađivanja radnopravnih dokumenata kompanija sa novim Zakonom. Imajući to u vidu, savetuje se kompanijama da provere da li su svoja radnopravna dokumenta uskladile sa novim zakonskim obavezama. Od stupanja Zakona na snagu se na primer umesto označavanja muškaraca i žena koji se bave poslovima u okviru IT sektora, koristiti pojmovi „programer“ i „programerka“. Kao smernica kompanijama, kako da koriste rodno senzitivni jezik u svojim internim aktima, Vlada Republike Srbije je objavila Priručnik za upotrebu rodno senzitivnog jezika.

 

Sva pitanja u vezi sa novim propisima i obavezama možete uputiti na e-mail: office@mlaw.rs ili nas kontaktirati putem kontakt forme.

Postavite Komentar