
Upravljanje otpadom u Srbiji- uskoro novi propisi
Upravljanje otpadom je jedna od bitnijih oblasti prava kojima se naši pravnici bave, te pratimo i uzimamo učešće u postupcima promena u ovoj oblasti, kako u savetodavnom pogledu, tako i u pogledu zakonske regulative. U ovom tekstu donosimo aktuelnosti koje se odnose na izmenu važećih propisa koji se donose na upravljanje otpadom u našoj zemlji.
Zašto novi propisi?
Oko čak 1/3 propisa EU se odnosi na političke, privredne ili tehničke aspekte zaštite životne sredine, a 26% ukupnih troškova aproksimacije u oblasti životne sredine proizilazi iz propisa EU u oblasti upravljanja otpadom. U martu 2016. godine donet je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom kojim je izvršeno prenošenje nekih odredbi EU propisa u naše zakonodavstvo, a imajući u vidu značaj pitanja koja su u praksi pokazala neophodnost njihovog preciznijeg uređenja, kao i potrebu međusobnog usklađivanja odredbi radi efikasnije primene propisa, sačinjen je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, kojim se vrši usaglašavanje zakonskih propisa sa Uredbom o odlaganju otpada na deponije.
Polovinom meseca oktobra je Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije objavilo poziv za učešće u Javnoj raspravi o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, koja se sprovodi do 05. oktobra 2021. godine. Zakonom o upravljanju otpadom (“Sl. glasnik RS”, br. 36/2009, 88/2010, 14/2016 i 95/2018, dalje: „Zakon“) koji je na snazi se uređuju pitanja koja se odnose na: vrste i klasifikaciju otpada; planiranje upravljanja otpadom; subjekte upravljanja otpadom; odgovornosti i obaveze u upravljanju otpadom; organizovanje upravljanja otpadom; upravljanje posebnim tokovima otpada; uslove i postupak izdavanja dozvola; prekogranično kretanje otpada; izveštavanje o otpadu i baza podataka; finansiranje upravljanja otpadom; nadzor, kao i druga pitanja od značaja za upravljanje otpadom.
Osim Zakona o upravljanju otpadom, ova tema je regulisana i Uredbom o odlaganju otpada na deponije (“Sl. glasnik RS”, br. 92/2010).
Šta je novo?
Nacrtom su precizirani pojedini pojmovi, pa tako je na primer dozvola za upravljanje otpadom jeste rešenje nadležnog organa kojim se pravnom licu ili preduzetniku odobrava obavljanje delatnosti upravljanja otpadom i utvrđuju uslovi postupanja sa otpadom na način koji obezbeđuje najmanji rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Komunalni otpad je takođe preciziran, pa prema slovu Nacrta predstavlja: odvojeno sakupljeni otpad iz domaćinstva, uključujući papir i karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektronsku opremu, otpadne baterije i akumulatore, kabasti otpad i mešani komunalni otpad i/ili odvojeno sakupljeni otpad iz drugih izvora, ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz domaćinstva, ali ne uključuje otpad iz proizvodnje, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture, otpadna vozila i građevinski otpad.
Osim toga, Nacrtom su predviđene izmene propisa koji se donose na regulaciju upravljanja otpadom u smislu dokumentacije koji je neophodno podneti. Napravljena je razlika između planskih dokumenata i drugih dokumenata koje donose operateri upravljanja otpadom.
Radi planiranja upravljanja otpadom u Republici Srbiji donose se sledeći planski dokumenti:
1) Program upravljanja otpadom (sa programom prevencije stvaranja otpada)
2) Regionalni plan upravljanja otpadom;
3) Lokalni plan upravljanja otpadom.
Osim navedenih planskih dokumenata donose se i sledeći dokumenti:
1) Plan upravljanja otpadom u postrojenju za koje se izdaje integrisana dozvola;
2) Radni plan postrojenja za upravljanje otpadom
3) Plan prilagođavanja postrojenja – za nesanitarne deponije smetlišta, koji izrađuje javno komunalno preduzeće u skladu sa ovim zakonom.
Nacrtom zakona se propisuje obaveza proizvođaču otpada da izveštaj o ispitivanju otpada čuva trajno a ne kako je sada propisano najmanje pet godina. Osim toga, predlaže se brisanje tačke kojom se propisuje dužnost proizvođača otpada da pribavi odgovarajuću potvrdu o izuzimanju od obaveze pribavljanja dozvole.
Bez dozvole moguće privremeno skladištenje sopstvenog otpada
Predložene izmene propisuju da proizvođač otpada nije u obavezi da pribavi dozvolu za privremeno skladištenje sopstvenog otpada, koji je nastao u postupku obavljanja njegove osnovne delatnosti na lokaciji na kojoj je otpad nastao. Ipak, proizvođač otpada koji proizvodi otpad na više lokacija i isti privremeno skladišti u svom centralnom skladištu u obavezi je da za isto pribavi dozvolu za skladištenje otpada.
Novosti za posrednika (trgovca)
Reč je takođe i o izmenama odredbe Zakona koje se odnose na posrednika odnosno trgovca otpadom u pogledu upisa u registar trgovaca odnosno posrednika otpadom, pod uslovom da mu računi u poslovnim bankama nisu bili blokirani u periodu od godinu dana pre podnošenja zahteva (čime se vrši pooštravanje uslova), a izbrisana je obaveza da je u APR-u registrovan za obavljanje delatnosti posredovanja ili trgovine otpadom imajući u vidu da u šifarniku delatnosti u APR ne postoji delatnost posredovanja otpadom odnosno trgovine otpadom.
Navedena predložena zakonodavna rešenja imaju za cilj da doprinesu efikasnijoj primeni propisa jer se odnose na međusobno usklađivanje i preciziranje odredbi, a takođe istovremeno obezbeđuju zaštitu prirodnih resursa i korišćenje otpada kao isplativijeg resursa. Putem kontakt forme je moguće sva pitanja i dileme u vezi sa novim propisima od njihovog stupanja na snagu uputiti advokatskom timu naše kancelarije.