Odgovornost kontrolnog člana društva
Odgovornost kontrolnog člana društva
Ko se smatra kontrolnim članom društva?
Zakon o privrednim društvima (dalje: „ZPD“) određuje pojam kontrolnog člana privrednog društva članovima 61 i 62 Zakona. Prema ovim zakonskim odredbama element na osnovu koga se određuje da li je neko lice kontrolni član društva jeste većinsko učešće navedenog lica u kapitalu društva.
Radi preciznog određivanja kontrolnog člana društva, od značaja je utvrđivanje pojma većinskog učešća u kapitalu društva. Većinsko učešće u kapitalu društva postoji onda kada jedno lice, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim deluju zajedno, poseduje više od 50% prava glasa u društvu. Dakle reč će biti o kontrolnom članu društva uvek kada to lice samostalno ili sa povezanim licima poseduje većinsko učešće u osnovnom kapitalu društva.
Odgovornost kontrolnog člana društva
Osim navedenih odredbi ZPD-a kojima je, za utvrđivanje odgovornosti članova nakon likvidacije društva treba konsultovati druge relevantne norme ZPD-a.
Član 548. ZPD-a predviđa da imovina brisanog društva postaje imovina članova društva u srazmeri sa njihovim udelima u kapitalu. Važno je imati u vidu da za kontrolnog člana ZPD pravi bitan izuzetak i određuje neograničenu i solidarnu odgovornost kontrolnog člana za obaveze privrednog društva i nakon brisanja društva iz registra.
Osim normi sadržanih u ZPD, za pitanja odgovornosti i naplate potraživanja poverioca od kontrolnog člana potrebno je konsultovati i Zakon o izvršenju i obezbeđenju (dalje: „ZIO“). Poslednje izmene ovog zakona su stupile na snagu početkom 2020. godine, a regulišu upravo osnov prelaza potraživanja sa privrednog društva na njegovog člana po sili zakona. ZIO predviđa dve mogućnosti vođenja postupka prinudne naplate kada je izvršni dužnik kontrolni član društva: (1) kada je društvo brisano iz registra i izvršni postupak se pokreće protiv kontrolnog člana i na njegovoj imovini i (2) kada je reč o nastavku već pokrenutog postupka protiv (u međuvremenu) brisanog društva.
Zastarelost prava na potraživanje od kontrolnog člana
Zastarelost potraživanja na osnovu obaveza i odgovornosti kontrolnog člana nastupa u roku od 3 godine od dana brisanja društva iz odgovarajućeg registra.
Neujednačena praksa javnih izvršitelja
Svedoci smo do sada neujednačene prakse kada je u pitanju primena navedenih propisa, odnosno sprovođenje postupka prinudne naplate na imovini kontrolnog člana brisanog društva.
Zaključkom usvojenim na sednici građanskog odeljenja Vrhovnog kasacionog suda (dalje: „VKS“) održanoj 16.03.2021. godine došlo je do ujednačavanja sudske prakse i rešenja problema koji je godinama stvarao pravnu nesigurnost kada je ova tema u pitanju. Sada je VKS prihvatio izvode iz Agencije za privredne registre (dalje: „APR“) i Centralnog registra hartija od vrednosti (dalje: „CRHOV“) kao prihvatljiv i relevantan prilog i osnov za pokretanje i odnosno nastavak već započetog postupka prema kontrolnom članu, a time je ujednačena i praksa javnih izvršitelja otklanjanjem dilema o postupanju u ovakvim predmetima. Dakle možemo da zaključimo da kada neko privredno društvo u toku izvršnog postupka bude brisano iz registra, izvršitelj će doneti se Zaključak o prekidu, ali kada izvršni poverilac (u roku od 3 godine) priloži odgovarajuće priloge (gorenavedene izvode) uz predlog za nastavak postupka izvršenja, postupak će biti nastavljen jer će dužnik postati kontrolni član društva.