
Likvidacija privrednog društva
Likvidacija privrednog društva
Likvidacija privrednog društva jeste način da likvidno privredno društvo prestane da postoji. Kao prvi pokak potrebno je započetki postupak likvidacije, ispoštovati zakonom predviđene korake i zatim sledi postupak gašenja i brisanja privrednog društva iz Agencije za privredne registre (dalje: „APR“).
Šta je likvidacija i kada se sprovodi likvidacija DOO?
Likvidacija je postupak gašenja privrednog društva, u kojem se evidentira ukupna imovina privrednog društva, a zatim po potrebi ista unovčava, kako bi se prvo isplatila sva dugovanja prema poveriocima, a zatim preostala sredstva raspodelila osnivačima (na način predviđen statutom ili osnivačkim aktom društva) po okončanju postupka.
Važno je napomenuti da se ikvidacija sprovodi kada privredno društvo ima dovoljno sredstava za izmirenje svih poslovnih obaveza (kada je solventno), ali zbog drugih razloga ili okolnosti koje su nastupile prestaje sa radom. U slučaju da se u toku postupka likvidacije utvrdi da kompanija nema dovoljno sredstava za namirenje obaveza (preduzeće je insolventno), likvidacija prerasta u stečaj.
Kako se sprovodi postupak likvidacije?
U toku sprovođenja likvidacije kompanije potrebno je preduzeti sledeće korake:
- donošenje odluke o pokretanju likvidacije,
- imenovanje likvidacionog upravnika,
- registracija odluke o likvidaciji i objavljivanje registracije,
- sastavljanje početnog likvidacionog bilansa,
- obaveštavanje poverilaca,
- sastavljanje početnog likvidacionog izveštaja,
- ev. unovčenje imovine i isplata obaveza,
- podnošenje izveštaja o sprovedenoj likvidaciji,
- okončanje ili obustava likvidacije,
- raspodela likvidacionog ostatka.
Odluka o pokretanju postupka likvidacije je odluku o prestanku rada kompanije koju donosedruštva donose njeni članovi.
U zavisnosti od pravne forme privrednih subjekata, likvidacija se može pokrenuti sledećim odlukama:
- kod društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) – skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću donosi odluku o likvidaciji,
- u ortačkom društvu (OD) jednoglasna odluka svih ortaka,
- u komanditnom društvu (KD) odluka svih komplementara,
- u akcionarskom društvu (AD) odlukom skupštine akcionara.
U odluci o pokretanju likvidacije društva mora da se navede ko je likvidacioni upravnik.
Drugi korak je registracija odluke o likvidaciji i objavljivanje registracije
Tek kada su ispunjena oba uslova, smatra se da je počeo postupak likvidacije i rokovi počinju da teku. Drugim rečima, likvidacija počinje na dan kada je: odluka o likvidaciji registrovana u APR i objavljivanjem oglasa o pokretanju likvidacije.
Objavljivanjem oglasa na sajtu APR-a i registracijom odluke o likvidaciji obaveštavaju se svi poverioci da na vreme prijave potraživanja, kao i sva zainteresovana lica o nameri preduzeća da prestane sa radom. U toku postupka likvidacije pravna lica ne menjaju svoj naziv, ali se uz poslovno ime dodaje oznaka “U LIKVIDACIJI”.
Privredno društvo ima obavezu da Registracionu prijavu pokretanja postupka likvidacije i objave oglasa, kao i Odluku o pokretanju postupka likvidacije podnese u APR, najkasnije 15 dana od datuma donošenja odluke o likvidaciji. Uz Registracionu prijavu pokretanja postupka likvidacije i objave oglasa prilaže se prateća dokumentacija, kao i dokaz o plaćenoj taksi za vođenje postupka registracije.
Da li društvo može tokom postupka likvidacije da vodi započete sudske postupke?
Tokom postupka likvidacije društva mogu se voditi drugi postupci, bilo da se vode u korist društva u likvidaciji ili protiv. Pokretanje likvidacije ne sprečava da se izvršavaju i vode drugi postupci.
Isplata dobiti članovima tokom trajanja postupka likvidacije
Kada je reč o isplati dobiti članovima društva u likvidaciji, tu postoje zakonska ograničenja. U toku trajanja likvidacije članovima društva se ne može raspodeliti imovina firme, ne pre izmirenja svih obaveza i potraživanja poverilaca. Takođe, članovima DOO ne može da se isplati učešće u dobiti (dividenda) pre isplate poverilaca. Po okončanju postuopka će preostali deo biti raspoređen članovima.
Ko je likvidacioni upravnik?
Likvidacioni upravnik se imenuje odlukom i on je lice koje zastupa društvo u postupku likvidacije.
Likvidacioni upravnik:
- odgovara za zakonitost poslovanja preduzeća,
- obavlja sve radnje na okončanju poslova koji su započeti pre početka likvidacije,
- preduzima i obavlja radnje potrebne za sprovođenje postupka likvidacije (prodaja imovine, isplata poverilaca, naplata potraživanja…),
- vrši druge poslove u vezi sprovođenja likvidacije,
- odgovara za štetu koja je nastala u vršenju dužnosti prema poveriocima i članovima društva.
Privredno društvo može imati jednog likvidacionog upravnika, a može imenovati i nekoliko.
Likvidacioni upravnik u toku sprovođenja postupka likvidacije ima pravo na isplatu naknade za rad, kao i na nadoknadu troškova. Kolika će biti naknada zavisi od odluke vlasnika kapitala tog preduzeća, odnosno zavisi od pravne forme preduzeća.
Obaveštenje poverilaca o pokrenutom postupku likvidacije
Poverioci društva se o likvidaciji obaveštavaju na dva načina – objavljenim oglasom i pisanim obaveštenjem o pokrenutom postupku likvidacije. Nakon izvršene registracije likvidacije, na sajtu APR-a objavljuje se oglas o pokrenutom postupku, a koji traje narednih 90 dana.
Oglas sadrži:
- poziv poveriocima da prijave svoja potraživanja,
- adresu sedišta društva (ili adresu za prijem pošte) na koju poverioci mogu dostaviti prijave svojih potraživanja,
- upozorenje da će potraživanja poverilaca biti prekludirana ako ih poverioci ne prijave najkasnije u roku od 30 dana, od datuma isteka trajanja oglasa.
Likvidacioni upravnik ima obavezu da svim poznatim poveriocima uputi i pisano obaveštenje o pokretanju likvidacije društva. Rok za slanje obaveštenja je najkasnije 15 dana od datuma početka likvidacije.
Poreska uprava se takođe smatra poveriocem, a obaveza obaveštavanja poverioca uključuje i obaveštavanje Poreske uprave.
Prijavljivanje potraživanja
Privredno društvo ima obavezu da sve primljene prijave potraživanja i sva potraživanja za koja se smatra da su prijavljena evidentira. Sve prijave moraju biti evidentirane u listu prijavljenih potraživanja, kako bi se napravile dve – lista priznatih i lista osporenih potraživanja. U roku od 30 dana, počevši od datuma prijema prijava, potraživanja se mogu priznati ili se mogu osporiti. U slučaju osporavanja, kompanija je dužna da o tome obavesti poverioca, kao i da obrazloži zašto je potraživanje osporeno. Potraživanja koja su dokumentovana računovodstvenim ispravama ne mogu biti osporena.
Početni likvidacioni bilans i početni likvidacioni izveštaj
Početni likvidacioni bilans i početni likvidacioni izveštaj su finansijski izveštaji koji se sastavljaju nakon pokrenutog postupka likvidacije. Početni likvidacioni bilans je vanredni finansijski izveštaj koji sastavlja likvidacioni upravnik, najkasnije 30 dana od početka likvidacije. Mora biti usvojen od strane skupštine, odnosno od strane ortaka ili komplementara, u propisanom roku. Početni likvidacioni izveštaj je takođe finansijski izveštaj koji sastavlja likvidacioni upravnik. Sastavlja se najranije 90 dana, a najkasnije u roku od 150 dana od početka postupka likvidacije. Početni likvidacioni izveštaj podnosi se na usvajanje skupštini DOO, odnosno vlasnicima kapitala, u propisanom roku.
Usvojeni početni likvidacioni izveštaj mora da se registruje u Privrednom registru, najkasnije 15 dana od datuma usvajanja. Izveštaj sadrži:
- listu prijavljenih potraživanja,
- listu priznatih potraživanja,
- listu osporenih potraživanja sa obrazloženjem osporavanja,
- podatak da li je imovina društva dovoljna za izmirenje svih obaveza društva, uključujući i osporena potraživanja,
- neophodne radnje za sprovođenje likvidacije,
- vreme predviđeno za završetak likvidacije,
- druge činjenice značajne za sprovođenje likvidacije.
Godišnji likvidacioni izveštaj društva je finansijski izveštaj koji se podnosi ako se postupak likvidacije ne završi do kraja poslovne godine. Izveštaj podnosi likvidacioni upravnik. U godišnjem finansijskom izveštaju moraju da se obrazlože razlozi zbog kojih se postupak likvidacije nastavlja, odnosno zašto nije završen. Zatim se u propisanom roku podnosi na usvajanje. Godišnji likvidacioni izveštaj se ne podnosi ako se postupak likvidacije ne završi do kraja poslovne godine.
Okončanje likvidacije
Okončanje likvidacije je postupak koji sledi nakon isplate svih poverioca, a koji sprovodi likvidacioni upravnik. Dokumentacija koja se priprema je sledeća:
- završni likvidacioni bilans,
- izveštaj o sprovedenoj likvidaciji,
- pisana izjava da su upućena individualna obaveštenja svim poznatim poveriocima, pisana izjava da su sva potraživanja potpuno izmirena i da se protiv kompanije ne vode drugi postupci,
- predlog odluke o raspodeli likvidacionog ostatka društva.
Navedenu dokumentaciju usvaja skupština društva (odnosno ortaci i komplementari), a zatim donosi odluku o okončanju postupka likvidacije. Donešena odluka o okončanju likvidacije označava da je nad privrednim društvom okončan postupak likvidacije (brisanje društva).
Postupak okončanja likvidacije započinje podnošenjem registracione prijave za brisanje iz Registra. Registracionu prijavu brisanja, zajedno sa prilozima i dokumentacijom, ponosi likvidacioni upravnik u roku od 15 dana od datuma okončanja postupka likvidacije.
Dokumentaciju koja se prilaže čine:
- odluka društva o okončanju postupka likvidacije,
- izveštaj o sprovedenoj likvidaciji,
- izjava da su sve obaveze po osnovu potraživanja kompletno izmirene i da se protiv društva ne vode postupci,
- odluka o podeli likvidacionog ostatka društva,
- odluka o licu kome se poslovne knjige i dokumenta poveravaju na čuvanje (ili izjava likvidacionog upravnika o imenu i adresi tog lica),
- potvrde nadležnih poreskih organa o prestanku obaveza javnih prihoda,
- potvrda nadležnog poreskog organa o brisanju iz evidencije PDV-a (ako je firma bila obveznik PDV),
- potvrda CRHOV o podnetom zahtevu za ispis akcija (za akcionarsko društvo).
Ako su ispunjeni svi uslovi Privredni registar donosi rešenje o brisanju društva iz registra privrednih subjekata. Brisanje se vrši tako tako što društvo pored naziva dobija status brisanog subjekta, odnosno pored poslovnog imena dodaje se oznaka „BRISAN“. Svi podaci o društvu koji su registrovani u Privrednom registru ostaju trajno evidentirani.
Šta je važno učiniti nakon završenog postupka?
Poslovne knjige i dokumentacija brisanog društva moraju se čuvati i biti dostupne na teritoriji Republike Srbije, a poveravaju se na čuvanje licu koje ima sedište (odnosno ime, adresu i prebivalište) u Srbiji. Skupština društva donosi odluku o čuvanju dokumentacije, gde se navodi lice kome se poveravaju na čuvanje poslovne knjige i dokumenta.
Likvidacioni upravnik je dužan da po okončanju postupka likvidacije izvrši dodatne obaveze:
- da obavesti poslovnu banku o gašenju i brisanju društva iz APR-a (da bi banka ugasila poslovni račun firme),
- da izvrši defiskalizaciju fiskalne kase zbog prestanka obavljanja delatnosti (obaveštava se poreski organ i podnosi zahtev za brisanje iz registra fiskalizovanih kasa, najkasnije 15 dana pre datuma prestanka rada),
- fiskalna kasa se predaje ovlašćenom servisu dana kada društvo prestaje sa radom,
- rešenje o brisanju obveznika iz registra fiskalizovanih kasa dostavlja se Agenciji za privredne registre.
Raspodela likvidacionog ostatka
Likvidacioni ostatak je imovina firme u likvidaciji, koja preostane posle izmirenja svih obaveza društva. On se raspodeljuje članovima u skladu sa prethodno donetom odlukom o raspodeli likvidacionog ostatka društva. Likvidacioni ostatak raspodeljuje se na sledeći način:
- članovima DOO (odnosno ortacima, komplementarima i komanditorima) srazmerno udelima u društvu,
- akcionarima sa preferencijalnim akcijama koji imaju pravo prioriteta (u odnosu na likvidacioni ostatak), a zatim akcionarima sa običnim akcijama srazmerno učešću.
Sva dodatna pitanja u vezi sa postupkom likvidacije privrednog društva moguće je uputiti našem pravnom timu putem kontakt forme ili na e-mail: office@mlaw.rs