Follow us
  >  Pravni stavovi   >  Osnivanje komanditnog društva
Osnivanje komanditnog društva

Osnivanje komanditnog društva

 

Osnivanje komanditnog društva iako zvuči slično kao osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću, ipak ima svoje specifične karakteristike, kojima treba posevetiti pažnju.

Zakon o privrednim društvima (dalje: „ZPD“) predviđa četiri različite formi privrednih društava i to su:

 

1) ortačko društvo (OD);

2) komanditno društvo (KD);

3) društvo s ograničenom odgovornošću (DOO) i

4) akcionarsko društvo (AD).

 

Ovaj tekst naš pravni tim posvećuje osnovnim karakteristikama komanditnog društva i postupkom osnivanja komanditnog društva u Srbiji.

Komanditno društvo je forma privrednog društva koja predstavlja kombinaciju karakteristika ortačkog i društva sa ograničenom odgovornošću. Komanditno društvo je privredno društvo koje ima najmanje dva člana, od kojih najmanje jedan za obaveze društva odgovara neograničeno solidarno (komplementar), a najmanje jedan odgovara ograničeno do visine svog neuplaćenog, odnosno neunetog uloga (komanditor).

Ko je komplementar, a ko komanditor?

 

Lica koja osnivaju društvo i lica koja mu naknadno pristupe su u komanditnom društvu – komplementari i komanditori. Komplementar je član koji za obaveze društva odgovara neograničeno solidarno sa društvom, dok je komanditor član koji odgovara ograničeno do visine svog neuplaćenog, odnosno neunetog uloga. Komanditor ne odgovara za obaveze društva ako je u celini uplatio ulog koji je preuzeo ugovorom o osnivanju.

 

Kako se osniva komanditno društvo?

 

Komanditno društvo se osniva osnivačkim aktom, koji sadrži podatke o članovima, poslovno ime i

 

sedište društva, pretežnu delatnost društva, označene vrste i vrednosti uloga, uključujući i označavanje koji je član društva komplementar, a koji je komanditor. Za registraciju je nadležna Agencija za privredne registre, kojoj se podnosi dokumentacija neophodna uz zahtev za osnivanje komanditnog društva. To naročito podrazumeva sledeću dokumentaciju:

 

  • ugovor o osnivanju društva sa overenim potpisima članova društva,
  • dokaz o identitetu člana društva,
  • odluka o imenovanju zastupnika, ako nije imenovan ugovorom o osnivanju,
  • potvrda banke o uplati novčanog uloga, ako se ulog uplaćuje u društvo do osnivanja, odnosno sporazum članova o proceni vrednosti nenovčanog uloga ili procena vrednosti nenovčanog uloga, ako se ulog unosi u društvo do osnivanja,
  • dokaz o uplati naknade za registraciju osnivanja i dokaz o uplati naknade za registraciju i objavu osnivačkog akta.

 

Ulozi u komanditnom društvu

 

Ulozi mogu biti novčani i nenovčani (rad, usluge, stavri, prava itd).

 

Udeo u komanditnom društvu podrazumeva skup prava koji pripadaju komanditorima i komplementarima društva na osnovu unetog uloga, ali postoji razlika između njihovih udela u skladu sa njihovim odgovornostima.

 

U skladu sa tim i komanditori i komplementari učestvuju u deobi dobiti i pokriću gubitka društva srazmerno svojim udelima u društvu, ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno.

Vođenje poslova i zastupanje komanditnog društva

 

Komlementari, osim što imaju veći stepen odgovornosti, vode i poslove društva i zastupaju komanditno društvo. Sa druge strane komanditori ne mogu voditi poslove društva niti ga zastupati, a sve u svetlu toga da odgovaraju za obaveze društva ograničeno do visine svog neuplaćenog, odnosno neunetog uloga. Ipak, komanditor se može usprotiviti samo preduzimanju radnji ili zaključenju poslova od strane komplementara koji su van redovnog poslovanja društva, u kom slučaju komplementar ne može preduzeti tu radnju odnosno zaključiti taj posao.

 

Važno je ipak naglasiti i da se komanditoru može dati prokura odlukom svih komplementara, na koji način on može u granicama prokure da zastupa komanditno društvo.

 

Osnovni kapital komanditnog društva

 

Minimalni osnovni kapital komanditnog društva, za razliku od društva sa ograničenom odgovornošću ZPD ne propisuje.

 

Mogućnost uređenja komanditnog društva po želji i potrebama članova

 

Iako zakon predviđa određene propise, većina njih je dispozitivne prirode, te je ostavljena mogućnost da se osnivačkim aktom, kao i internim aktima društva uredi poslovanje komanditnog društva prema potrebama i željama osnivača, odnosno njihovih članova.

 

Postavite Komentar