
Uporedna sudska praksa: Transrodni muškarac ipak mora ostati „majka“
Interesantna sudska odluka kojom se odlučilo o pravu transrodnih osoba ovoga puta nam stiže iz Vrhovnog suda SR Nemačke, a naš German Desk je pripremio pregledan sažetak u ovom tekst. Vrhovni sud Nemačke (dalje: „BGH“) je odlučio da transrodna osoba koja je izvršila promenu imena iz ženskog u muško nema pravo da bude upisana u matične knjige rođenih svog deteta sa svojim novim (muškim) imenom, niti kao „roditelj“ umesto „majka“.
Kada govorimo o transrodnim osobama, treba napomenuti da je reč o osobama čije rodno izražavanje odskače od društveno definisanih rodnih uloga koje se vezuju za određeni pol. Transrodne osobe osećaju da su dobile pogrešno telo, a njihov unutrašnji doživljaj odražava karakteristike suprotnog pola. Transrodne osobe osećaju nepodudarnost između biološkog pola i rodnog identiteta. U konkretnom slučaju podnosilac zahteva je bila transrodna osoba biološki ženskih karakteristika, sa unutrašnjim osećajem muškarca.
Kako bi udovoljila svojim unutrašnjim osećajima, iako rođena kao žena, 2007. godine je promenila ime iz ženskog imena u muško ime, a sve u skladu sa Zakonom o transseksualnim osobama (dalje: „TSG“) SR Nemačke. Nakon što se osoba udala, rodila je dete 2016. godine. Matična služba je registrovala rođenje deteta, tako što je ovu osobu upisala u odeljak „majka deteta“, a njenog supružnika u odeljak „otac deteta“. Osim ovog, matična služba je umesto novog imena, unela prethodno ime biološke majke deteta, odnosno nekadašnje žensko ime.
Prema članu 7 TSG odluka o promeni imena nakon rođenja deteta postaje automatski nevažeća, te je to bio razlog zašto je matična služba upisala biološku majku sa prethodnim ženskim imenom u matičnu knjigu rođenih deteta.
U skladu sa istim članom, nezadovoljna ovim rešenjem, biološka majka deteta je ponovo promenila ime u muško ime dva meseca nakon rođenja. Kao rezultat toga, biološka majka sa muškim imenom i otac deteta su podneli zahtev da se izvod iz matične knjige rođenih promeni u skladu sa tim ili da se, alternativno, proširi na termin „roditelji“. Dosadašnja praksa nadležnih organa u Nemačkoj ovu mogućnost nije dopuštala, te je slučaj stigao i do najviše instance- BGH.
Žalba protiv Rešenje kojim je odbijen zahtev za upis majke sa muškim imenom ili u kategoriju „roditelj“ a upućena BGH na odluku, bila je neuspešna. BGH je u Odluci od 26.01.2022, Az. XII ZB 127/19 odlučio da transrodna osoba nema pravo na novo muško ime u izvodu iz matične knjige rođenih niti na oznaku „roditelji” umesto „majka” i „otac”.
Sud je utvrdio da ovako izvršen upis u matičnu knjigu rođenih nije protivan propisima i da ne postoji pravo na željenu izmenu u matičnim knjigama ili upis kategorije „roditelj“ umesto kategorije „majka“. XII Građanski senat ovog suda nema sumnje u vezi sa ovim pitanjem, a takođe je našao da nema kršenja člana 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima (Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života).
Konkretno, odluka kojom je zahtev odbijen je zakonita, pošto biološka majka zakonsku promenu pola u skladu sa čl. 8 TSG nije izvršila, već je samo promenila svoje lično ime u skladu sa čl. 1 TSG. Imajući to u vidu, biološka majka mora biti upisana sa svojim ženskim imenom u matične knjige deteta. Upis rodno neutralne oznake roditelja takođe bi bio prema odluci BGH protivan propisima u poređenju sa specifikacijama za upis u registar.